PEVAJTE SA BEBOM: Muzika i rani razvoj deteta – vodič za roditelje

  • Rani razvoj kao period najvećih potencijala

Istraživanja u oblasti neuronauka dala su dragocena saznanja o razvoju i funkcionisanju mozga, te o tome koji period života jeste period najvećih razvojnih potencijala. Došlo se do uvida da je u periodu od rođenja do treće godine života mozak najspremniji da primi, obradi i usvoji nova iskustva. Putem neposredne i ponavljane interakcije roditelja i deteta nervni putevi i sinapse se progresivno razvijaju, što doprinosi da dete veoma brzo uči i razvija nove veštine i umeća. Nakon treće godine života, oni nervni putevi koji se ne koriste, blede i polako izumiru. Na ovaj način se štede resursi, organizam teži da se zaštiti od informacija koje se ne koriste i oslobađa prostor za potencijalno nova iskustva. Zato se period od začeća do treće godine prepoznao kao veoma važan kada je u pitanju vrsta i kvalitet aktivnosti kojim se može podsticati razvoj deteta.

Razvoj se zasniva na iskustvu:

https://www.youtube.com/watch?v=VNNsN9IJkws

 

  • Kvalitetan odnos sa odraslim osobama koje brinu o detetu je baza razvoja, bez obzira na aktivnosti u kojima dete učestvuje

Putem muzičkih aktivnosti dete ima priliku da razvija brojne veštine, ali samo u situacijama kada se aktivnost iz detetovog ugla procenjuje kao pozitivna, nagrađujuća, motivišuća, kada se ono oseća slobodno i prihvaćeno, tačnije kada da dete uživa i doživljava prijatne emocije I slobodno istražuje. Zato je uloga odnosa sa odraslom osobom ključna. Važno je da je odrasla osoba koja pruža brigu detetu spremna da tokom interkacije sa detetom prepozna potrebe na osnovu signala koje dete manifestuje, interpretira ih adekvatno  i omogući adekvatno zadovoljenje date potrebe. Primera radi, ukoliko je dete tokom aktivnosti u kojoj ste zajedno uživali najednom postalo razdražljivo, važno je za početak da to prepoznate i da ne insistirate na nastavku započete aktivnosti. Sledeći korak jeste imenovanje date emocije (tako dete uči kako se zove ono što oseća, što je prvi korak ka razvoju emocionalne regulacije) i potom pomoći detetu da se umiri (pojašnjenjem situacije koja je dete uznemirila i umirujućim kontaktom). Tek nakon toga ukoliko je dete još uvek spremno i motivisano može se nastaviti sa započetom aktivnošću. Ovakva ponašanja pružanja brige roditelja detetu, jesu osnova za razvoj samoregulacije deteta na kasnijem uzrastu. Ukoliko je dete promenilo fokus, važno je biti flekisibilan i preusmeriti se na narednu aktivnost. Što je dete starije to će biti u mogućnosti da duže  usmeri pažnju i učestvuje u jednoj aktivnosti.

Primer kvalitetne interakcije između deteta i roditelja:

https://www.youtube.com/watch?v=KNrnZag17Ek

 

  • Zašto se muzika prepoznaje kao značajan medij za stimulisanje ranog razvoja?

Zato što je svima (bez obzira na kulturu iz koje potičemo, obrazovanje, socio-ekonomski status, jezik) poznata i bliska. Bez obzira na to iz kakvog životnog konteksta dolazimo, koliko godina imamo, putem muzike možemo govoriti zajedničkim jezikom. Od praistorije pa do današnjeg modernog doba ljudi su nalazili razne načine da proizvedu muziku i da putem nje izraze svoje misli i emocije. Stoga zajedničke muzičke aktivnosti mogu biti značajan način da se roditelj i dete povežu, zabave, provedu na kvalitetan način vreme i pre nego što dete razvije verbalne sposobnosti, što je sjajna prilika za stimulisanje razvoja.

Najnovija istraživanja u oblasti ranog razvoja i muzike ukazuju na to su prevremeno rođene bebe kojima je puštana klasična muzika imale više povezanih nervnih puteva između različitih delova mozga u odnosu na grupu beba kojima nije puštana muzika. Takođe ova grupa beba je imala bolju telesnu temperaturu i nivo kiseonika u krvi je bio veći. Naučnici ovakve rezultate objašnjavaju saznanjima  da se bebe još dok su u stomaku adaptiraju na zvuk majčinih otkucaja srca, disanja, tempa hoda, glasa i pevanja. Te predvidive ritmične aktivnosti ih štite i doprinose osećaju sigurnosti dok su u stomaku. Stoga je i puštanje klasične muzike u tačno određeno vreme bebama razvijalo osećaj predvidivosti i sigurnosti što je dalje uticalo na njihovo funkcionisanje. O tome koliko je značajno putem muzike podsticati razvoj deteta čak i pre rođenja, svedoče istraživanja koja ukazuju na to da već od 16- te nedelje bebe u majčinom stomaku pružaju odgovor na spoljašnji zvuk, te da je čulo sluha organ koji se najranije razvija, dok njegova funkcija najkasnije opada. Ukoliko promislimo, možemo doći do uvida da čovek živi i funkcioniše u ritmu (u određenom ritmu radimo, spavamo, jedemo, hodamo) što je neizostavni deo bilo kojeg muzičkog dela.

 

  • Šta sve dete ima priliku da razvije putem muzičkih aktivnosti sa roditeljima?

Sada kada nam je poznato zašto je period ranog razvoja najznačajniji i da je odnos sa roditeljima/starateljima deteta ključan u ovom periodu za kvalitetan razvoj, možemo se usmeriti na muzičke aktivnosti kao koristan način za razvoj individualnih detetovih kapaciteta i samog odnosa roditelj – dete. Tokom velikog istraživanja u Australiji u kojem je učestvovalo 3031 dete, cilj je bio da se ispita na koji način zajedničke muzičke aktivnosti između roditelja i dece uzrasta od dve i tri godine, utiču na razvoj veština dece na uzrastu od četiri i pet godina. Rezultati ukazuju na to deca koja  mnogo češće provode vreme sa roditeljima u vidu zajedničkih muzičke aktivnosti  manifestuju razvijeniji rečnik, numeričke veštine, prosocijalne veštine, kao i veštine regulacije pažnje i emocija na kasnijem uzrastu. Rezultati studije ističu da neformalno muzičko obrazovanje tokom ranog detinjstva jeste veoma značajno za razvoj saznajnih i socioemocionalnih veština. Objašnjenje za ovo jeste u činjenici da su isti delovi mozga zaduženi za obradu različitih informacija, pa tako zanimljive muzičke aktivnosti u kojima dete uživa mogu doprineti razvoju delova mozga koji su zaduženi za govor, kretanje, finu motoriku, socijalne veštine, ekspresiju i regulaciju emocija.

Putem zajedničkih muzičkih aktivnosti koje mogu mogu trajati samo 20 minuta dnevno, dete na uzrastu od 0 do 3 godine ima priliku da razvije brojne veštine:

 

  • Fizički razvoj (za malu decu muzika i pokret uvek idu zajedno): putem kretanja, koordisanisanja pokretima, upotrebe muzičkih instrumenata;
  • Govor: uz pomoć slušanja kratkih i melodičnih pesama, ponavljanja reči i fraza, učenjem novih slogova i reči, slušanjem rečenične strukture;
  • Osnovu za simboličko predstavljanje (crtanje, pisanje): putem sviranja udaračkih instrumenata;
  • Osnovu za buduće numeričke veštine: upoznavanjem sa različitim ritmičkim aktivnostima, brojanjem;
  • Socijalne veštine: putem učestvovanja u zajedničkim kooperativnim aktivnostima, usmeravanja pažnje, imitacije, zajedničkog sviranja instrumenata i smenjivanja;
  • Emocionalne veštine: putem kontakta oči u oči, posmatranja facijalne ekspresije roditelja, putem razvoja samokontrole zajedničkim otpočinjanjem i završavanjem aktivnosti, putem imenovanja emocionalnih doživljaja;

 

Primer kvalitetnih muzičkih aktivnosti u kojima se podstiče razvoj predstavljenih veština:

https://www.youtube.com/watch?v=o7Vk2bnPooE

https://www.youtube.com/watch?v=Dds9xZRdA_k

 

  • Šta je poželjno da roditelji znaju kako bi omogućili kvalitetno provođenje vremena sa detetom u vidu muzičkih aktivnosti
  • U periodu od rođenja do 3 godine života razvija se senzo-motorni aspekt inteligencije. To znači da dete pre nego što nauči da govori i da upotrebljava simbole, upoznaje sve oko sebe i istražuje putem svojih čula (ukusa, mirisa, dodira, vida, sluha) i pokreta, onim što mu je na raspolaganju. Zato je važno detetu u ovom periodu omogućiti okruženje u kojem će moći da uči ekperimentišući različitim oblicima, bojama, zvucima, materijalima, isprobavajući različite ukuse i mirise.
  • Najprirodniji i najspontaniji način na koji dete uči jeste igra. Potrudite se da sve aktivnosti učenja i razvoja novih veština organizujete na zabavan način u kojem dete istražuje sa radoznalošću. Ukoliko niste raspoloženi odložite aktivnosti sa detetom za kasnije. Pored toga što dete usvaja ono što mu se verbalno saopšti, veliki oseg učenja odvija se putem neverbalne komunikacije (nije važno samo ono šta se kaže, već i na koji način se saopšti detetu). Potrudite se da vreme koje odvojite za Vaš odnos sa detetom, bude obojeno prijatnim emocijama. Detetu su tokom prve godine žvota zanimljive igre skrivanja (npr. stavite jastuk preko igračke a potom ga sklonite) jer ovim putem ono uči da stvari postoje iako ono ne može da ih vidi.
  • Puštanje klasične muzike deci prilikom uspavljivanja ili kao propratne melodije dok obavljaju različite vrste aktivnosti, može biti koristan način umirivanja, razvoja kvalitetnog muzičkog ukusa i auditivnog korteksa. Međutim, muzičke aktivnosti koje roditelj organizuje u interakciji sa detetom u periodu ranog razvoja imaju dalekosežnije efekte. O tome svedoče i brojna istraživanja. U svakom slučaju korisno je kombinovati obe metode.
  • Dete se razvija holistički. To znači da šta god da ono radi u odnosu sa Vama u isto vreme se razvijaju svi aspekti razvoja (fizički, kognitivni, emocionalni, socijalni, razvoj autonomije). Važno je pronaći aktivnosti u kojima Vi i Vaše dete uživate i organizovati ih tako da se stimulišu svi aspekti razvoja.
  • Ohrabrite inicijativu deteta. Podržite sve ono što dete želi samostalno da uradi, a što ne predstavlja opasnost po njegovu bezbednost. Čak i stvari koje nije u stanju samostalno da obavi, možete zajednički uraditi i biti podrška i model koji će jednog dana imati priliku da oponaša. Odnos kakav gradite od najranijih dana sa njim, jeste temelj kasnijeg individualnog ponašanja i razmišljanja osobe.

 

  • Šta predstavlja stimulativno muzičko okruženje za dete uzrasta 0 – 3 godine?

U skladu sa svim prethodno rečenim, a naročito načinom na koji dete uči i istražuje, stimulativno muzičko okruženje bi predstavljalo različite vrste muzičkih udaračkih instrumenata, sa puno veselih i različitih boja (zvečke, bubnjevi, ksilofon). Za neke od ovih instrumenta, postoji mogućnost da se naprave u kućnom kontekstu od materijala koji se koriste u svakodnevnoj upotrebi (postoje razne ideje na youtube-u). Nije potrebno da materijali budu skupi, mnogo je važniji način na koji se koriste. Nadalje, materijali različitih tekstura, ogledalo, marame, jesu sredstva putem kojih se uz muzičke aktivnosti može podsticati razvoj senzo-motorne inteligencije. Kratke, melodične i rimične pesme koje se lako pamte i koje su neretko propraćene pljeskanjem dlanova, udaranjem nogama o pod, fizičkim pokretom, pokazivanjem različitih delova tela, brojanjem, za decu ovog uzrasta mogu biti veoma korisne. Ovim putem se integrišu različiti kanali putem kojih dete prima  informacije, povezujući nervne puteve i njihovo skladnije i brže funkcionisanje. Najvažnije od svega jeste da se ove aktivnosti izvode u toplom i podržavajućem odnosu sa odraslom osobom koja o detetu brine. Naše tradicionalne pesme za decu mogu biti veoma korisne za ovai vid aktivnosti jer se izvode u interakciji sa detetom i povezuju pevanje sa drugim aspektima razvoja. Neke od tih dečijih pesima jesu: „Mali konjanik”, “Taši, taši, tanana”, “Tucam tucam šećera”, “Meda Miško zaspao”.

 

Korisni linkovi – Svaki trenutak je važan:

– uzrast od 0 do 12 meseci: https://www.youtube.com/watch?v=79kPn-rh-xA&t=1s

– uzrast od 12 do 24 meseca: https://www.youtube.com/watch?v=i3Vn4htcd4o

– uzrast od 24 do 36 meseci:  https://www.youtube.com/watch?v=3yzCbEGhnSs&t=155s

 

Korisna pitanja za razmišljanje:

  • Koji deo dana je Vašem detetu i Vama najpogodniji za stimulativne aktivnosti?
  • Koliko često deci puštate kvalitetnu muziku i sa njima provodite vreme na zabavan način?
  • Koliko često imenujete detetova osećanja u spontanim i svakodnevnim situacijama?
  • U kojoj meri dozvoljavate da Vas dete spontano navodi na aktivnosti u skladu sa njegovim interesovanjima?

autor teksta: Katarina Ostojić

 

 

Posted in Aktuelno, Blog.